Socijaldemokratija

Socijaldemokratija i prava LGBTI osoba

Poštujući sve epidemiološke mere socijaldemokrate i socijaldemokratkinje iz čitavog Zapadnog Balkana okupili su se u ponovo u Beogradu. Povod za okupljanje na distanci je bilo učešće na konferenciji “Zaštita i unapređenje LGBTI prava u zemljama Zapadnog Balkana – temelj za progresivne politike i društvo”. Ova regionalna konferencija održana je u sredu 3. marta 2021. godine u Beogradu.

Program konferencije je bio podeljen u tri dela. Govorilo se o položaju LGBTI zajednice u regionu kao i očekivanjima zajednice od socijaldemokratskih stranaka. Rezultat ove konferencije je usvojena regionalna Deklaracija o borbi za LGBTI prava.

Kirsten van der Hul

Otvaranje

Na samom otvaranju Miloš Đajić je podsetio na početke projekta osnaživanja socijaldemokratskih stranaka za unapređenje ljudskih prava i položaja LGBTI zajednice. Osvrnuo se na to da je na istom mestu 2015. godine započet ovaj program. Tada su se predstavnici i predstavnice stranaka, EUposlanici, članovi i članice Rainbow rose okupili i razgovarali o položaju LGBTI zajednice na Zapadnom Balkanu. Nakon toga sledili su sastanci u Londonu, parada ponosa u Madridu, a zatim su u poslednje dve godine realizovani obrazovni programi u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Srbiji.

U ime Fondacije Max van der Stoel govorila je Kirsten van den Hul, poslanica Radničke partije iz Holandije. Ona je istakla da uprkos tome što je Holandija daleko odmakla u unapređenju položaja LGBTI osoba ima još mnogo posla koji treba uraditi. Podsetila je da je Holandij među prvima izjednačila bračni status strejt i istopolnih parova. Navela je da se i dalje se mnogo LGBTI osoba suočava sa nasiljem. Takođe je napomenula da radi na izmeni holandskog ustava i eksplicitnog pominjanja seksualne orijentacije i rodnog identiteta.

Lord Ray Collins je predstavio napore Laburističke stranke iz Velike Britanije na uspostavljanju ravnopravnosti. Ovaj poslanik i Ministar iz senke govorio je o važnosti institucionalizacije organa ili tela koji treba da se bave pitanjima unapređenja ljudskih prava.

Pogled iz LGBTI zajednice

Na Prvom panelu govorili su Danijel Kalezić (Queer Montenegro), Kočo Andonovski (LGBTI Support centar, Severna Makedonija) Emina Bošnjak (Sarajvski otvoreni centar) i Dragoslava Barzut (Da se zna, Srbija). Panel je vodila Jelena Vasiljević. Njihov zadatak je bio da učesnicima predstave položaj LGBTI zajednice u regionu kao i očekivanja od socijaldemokratskih političkih stranaka.

Danijel je govorio o počecima rada sa političkim strankama. Osvrnuo se na to kako nakon promena nema mnogo poziva na dijalog, mada on i dalje postoji. Pohvalio je spremnost SDP-a da razgovara sa LGBTI zajednicom oko novog programa i zahvalio se levim strankama koje su iznele borbu za usvajanje Zakona o istopolnim zajednicama.

Emina je govorila o prisvajanju teme od strane konzervativnih stranaka u Bosni i Hercegovini (BiH). One su deklarativno prihvatile priču o pravima LGBTI osoba kako bi Briselu (EU) poslale poruku da su progresivne i demokratske. Naravno to nije konkretizovano usvajanjem važnih zakonskih rešenja. S druge strane ona je navela da su LGBTI aktivisti u BiH su nailazili na najviše otpora od strane socijaldemokratskih partija u toj zemlji i da je šteta što nema stalnog dijaloga i čvršće saradnje.

Nastup Koče je bio vrlo koristan za razumevanje odnosa politike i LGBTI aktivista. Često se od predstavnika socijaldemokratskih stranaka može čuti da članstvo i biračko telo nisu spremni za teme koje se tiču LGBTI prava. Taj argument više govori o onima koji stranku vode nego o članovima i pristalicama. Poslušajte

Dragoslava se osvrnula na rad Radne grupe za izradu Zakona o istopolnim zajednicama. Javno je postavila pitanje “ko će da se usudi da koristi taj Zakon?”. Iz njenog iskustva implementacija Zakonskih rešenja ne ide dobro. Podsetila je da imamo Zakon o zabrani diskriminacije. “Mi do danas imamo tri, četiri presude, od kojih su većina negativne” istakla je ona. Kod krivičnog dela zločin iz mržnje situacija je još gora uprkos svakodnevnim napadima. “Od decembra 2012. do danas imamo jednu presudu, i jednu koja je prvostepeno oborena zbog proceduralnih nelogičnosti”

Pogled iz političkih partija

Na drugom panelu govorili su Ian Thomas (Rainbow rose) Kosta Petrov (SDSM), Besima Borić (SDP BiH) i Mirko Stanić (SDP CG). Panel je vodio Miloš Đajić.

Ian je član Laburističke stranke Velike Britanije i inicijative “Rainbow Rose” koja je od 2006. godine članica Partije evropskih socijalista (PES)  On se aktivno bori za poboljšanje položaja LGBTI zajednice širom sveta. Predstavio je mapu puta za sve sestrinske stranke koji je PES usvojio 2017.  Govorio je o načinima da LGBTI prava predstavimo koristeći ‘da li je to fer’ prizmu. Zapitao se “da li je fer da ja mogu da iznajmim ovaj stan, ali da neko drugi ne može?” Istakao je da je važno na koji način ćemo predstaviti našu poruku. Priču o LGBTI pravima moramo pomeriti sa apstraktne na onu koja se tiče svakodnevnog života.

Ian Thomas

Mirko je upozorio da je trenutna vlast u Crnoj Gori „kleronacionalistička“. Tokom njenog mandata po prvi put od osamostaljenja Crne Gore zabeleženi su napadi na pripadnike etničkih ali i seksualnih manjina. Po njemu nije suština borbe za prava LGBTI zajednice u pristupanju EU, već je reč o vrednosnom odnosu prema životnim pitanjima.

Besima je govorila o programu SDP -a iz 2015. u kojem su ljudska prava i borba protiv diskriminacije visoko postavljeni. Uprkos toj činjenici, stranka je s godinama postala ideološki neprepoznatljiva i došla je u opasnost da izgubi svoj identitet, dodala je ona. Ona smatra da je potrebno više hrabrosti da se stane iza stavova koji nekima deluju radikalno u našoj bosanskohercegovačkoj svakodnevici.  Iako SDP pokušava da se izvuče iz matrice koju nameću nacionalisti, ipak često određuju svoje stavove prema onome što kažu desničari. “To su naše greške“ smatra ona.

Kosta je govorio o uspesima Vlade Severne Makedonije. Istakao je da je ideologija važna u njihovom radu. Podsetio je na njihovu ključnu poruku jedno društvo za sve. Takođe iz te poruke slede politike ulaganja u ljude, a ne u kič građevinske projekte. Smatra da rade ono u šta veruju – jednakost, raznolikost i inkluzija. Za njega je to ključ razvoja makedonskog društva. Najavio je osnivanje Akademije za ljudska prava. SDSM kao stranka je načelno podržao tekst Deklaracije.

Naučene lekcije

Treći panel je bio posvećen iskustvima u realizaciji aktivnosti na projektu. Na njemu su učestvovaji Jelena Mitrović, Pavle Bogoevski, Irma Efendić Adžajlić i Miloš Đajić, a panel je moderirao Igor Jojkić.

Jelena je u ime Foruma za progresivne politike govorila o izazovima sa kojima su se susretali. To je u najvećoj meri bila crnogorska tradicija. Istakla je zadovoljstvo što su uspeli da animiraju mlade ljude i uspostave bolji odnos sa LGBTI zajednicom.

Irma je u ime Foruma lijeve inicijative govorila o njihovim iskustvima. Osvrnula se na to da obuka nikada nije dosta ali da je falilo prostora za podršku lokalnim inicijativama.

Pavle je u ime Progres instituta istakao važnost rada na polju LGBTI prava. Pohvalio je saradnju sa SDSM  Govorio je o tome koliko je značajno što su podigli kapacitete i sada imaju trenerice koje mogu da rade unutar stranke i omladine.

Miloš je u ime CMV-a govorio o izazovima pandemije COVID 19 i izbora koji su pogodili čitav region. Istakao je da smo bili primorani da modifikujemo aktivnosti ali da evo i ova konferencija pokazuje koliko je značajno da se uživo vidimo i razgovaramo.

Kosta Petrov, potpredsednik SDSM potpisuje regionalnu Deklaraciju

Deklaracija

Učesnice i učesnici konferencije su glasanjem usvojili tekst Deklaracije o borbi za LGBTI prava. Simboličnim potpisivanjem deklaracije pokazali su ličnu privrženost ideji borbe za ljudska prava.

Ovaj projekat predstavlja podršku Laburističke stranke i Fondacije Max van der Stoel socijaldemokratskim strankama iz regiona Zapadnog Balkana da prevaziđu prepreke i osnaže se za bavljenje LGBTI pravima. CMV je zajedno sa Forumom lijeve inicijative (BiH), Progres institutom (S. Makedonija) i Forumom za progresivne politike (C. Gora) sprovodio ovaj projekat.

Komentari

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *