EU izbori – zaštita demokratskog izbornog procesa
Od 23. do 26 svibnja 2019. godine oko pola milijarde stanovnika Europske unije birat će 705 zastupnika u Europski parlament. U odnosu na prethodne izbore, sudjelovat će jedna zemlja manje (Velika Britanija više neće biti dio Europske unije) i bira se 46 zastupnika manje. Mi u Hrvatskoj ćemo birati 12 europarlamentaraca, jednog više u odnosu na prošle izbore, u jednoj izbornoj jedinici. I zbog mnogo razloga, očekuje nas vrlo zanimljiva kampanja. Kako u Hrvatskoj, tako i u cijeloj Europskoj uniji. Iako je riječ o nadnacionalnom, predstavničkom tijelu, gotovo je sigurno da će se u svim zemljama članicama nacionalna politika preliti na EU izbore. Europska komisija se pokušala pobrinuti da se razne izborne igre i tehnike korištene na izborima u USA ne bi prelile na EU izbore.
U odnosu na izbore 2014. godine, EU izbori 2019. održat će se u bitno različitom političkom, društvenom i pravnom okruženju. S jedne strane imamo značajan utjecaj migrantske krize i jačanje desnih tendencija, s druge strane raste strah od izazova današnjice i sve glasnije se čuju ideje o povlačenju u nacionalne granice, s treće strane na snazi je GDPR direktiva koja dodatno usložnjava cjelokupnu situaciju oko prikupljanja i zaštite osobnih podataka. Svi koji su uključeni u izborni proces, posebno državna tijela i političke stranke iz zemalja članica, trebaju preuzeti svoj dio odgovornost za zaštitu demokratskog procesa od vanjskog uplitanja i nezakonite manipulacije. Da, recimo, Rusi ne bi odlučivali ishod EU izbora.
U nastojanju da se osigura organizacija slobodnih i poštenih izbora koji će biti provedeni na zakonit i siguran način, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u govoru o stanju Europske unije najavio je niz konkretnih mjera, od veće transparentnosti političkog oglašavanja na internetu do mogućih sankcija zbog nezakonite upotrebe osobnih podataka u izbornom procesu. Želja i namjera Europske komisije je osnažiti otpornost demokratskih sustava EU i osigurati slobodan i pošten izborni proces.
„Fake news“ slučajevi pokazali su da građani, odnosno birači, lako mogu postati metom masovnih internetskih kampanja za dezinformiranje kojima je cilj kontaminirati izborni proces i oduzeti legitimnost izbornim rezultatima. Osim toga, u vrijeme hibridnih prijetnji, potrebno je osigurati da izborna infrastruktura i informacijski sustavi kampanja ne budu žrtve zlonamjernih napada. Europska komisija odlučna je u nastojanju da se pravila uspostavljena za transparentnost i zaštitu izbornog procesa od vanjskog uplitanja primjenjuju i na internetu. U skladu s tim, predstavnici internetskih platformi i oglašivačke industrije trebali bi u nadolazećem razdoblju postići dogovor s medijima, znanstvenom zajednicom i predstavnicima provjeravatelja činjenica (fact checking services) o kodeksu dobre prakse u pogledu dezinformiranja i početi ga primjenjivati.
Europska komisija je usvojila nekoliko preporuka, u biti obvezujućih dokumenata, kojima se nastoji osigurati zaštita izbornog procesa i osnažiti pravo građana EU da slobodno biraju. (Prijevod i objašnjenja preporuka)
– Preporuke o mrežama suradnje u području izbora, transparentnosti na internetu, zaštiti od cyber sigurnosnih incidenata i borbi protiv kampanja dezinformiranja: države članice potiču se da uspostave nacionalne mreže suradnje u području izbora koje će se sastojati od odgovarajućih tijela kao što su izborna tijela, tijela nadležna za cyber sigurnost, tijela za zaštitu podataka i tijela kaznenog progona te da imenuju kontaktnu točku koja će sudjelovati u mreži suradnje u području izbora na europskoj razini. Na taj će način tijela moći brzo otkrivati moguće prijetnje, razmjenjivati podatke te osigurati brz i koordiniran odgovor.
– Europska komisija preporučuje i veću transparentnost političkih oglasa na internetu te odabira ciljne publike. Europske i nacionalne političke stranke, zaklade i organizacije koje sudjeluju u kampanjama trebale bi učiniti dostupnima podatke o troškovima svojih kampanja oglašavanja na internetu, otkrivajući koja stranka ili skupina za političku potporu stoji iza političkih oglasa na internetu te objavljujući informacije o svim kriterijima upotrijebljenima za odabir ciljne publike. Ako se ta načela ne poštuju, države članice trebale bi primjenjivati nacionalne sankcije.
– Nacionalna tijela, političke stranke i mediji trebali bi također poduzeti mjere za zaštitu svojih mrežnih i informacijskih sustava od cyber sigurnosnih prijetnji prema smjernicama koje su razvila nacionalna tijela zajedno s Agencijom EU-a za cyber sigurnost i Europskom komisijom u okviru skupine za suradnju pod nazivom Mrežni i informacijski sustavi;
– Smjernica o primjeni prava EU-a o zaštiti podataka. Smjernice će pomoći nacionalnim tijelima te europskim i nacionalnim političkim strankama da primjenjuju obveze u pogledu zaštite podataka u skladu s pravom EU-a u kontekstu izbora. EU-ova Opća uredba o zaštiti podataka primjenjuje se od svibnja 2018. te se odnosi na sve europske i nacionalne političke stranke i druge dionike u kontekstu izbora poput informacijskih brokera ili platformi društvenih medija. U kontekstu slučaja Cambridge Analytica i općenito sve veće primjene mikro utjecanja na glasače na temelju osobnih podataka, Europska komisija podsjeća sve dionike europskih izbora na obveze u pogledu zaštite podataka.
– Zakonodavne izmjene kojom se postrožuju pravila o financiranju europskih političkih stranaka. Ciljanom izmjenom Uredbe iz 2014. o financiranju stranaka omogućit će se određivanje financijskih sankcija za povrede pravila o zaštiti podataka radi namjernog utjecanja na ishod europskih izbora. Sankcije bi iznosile 5% godišnjeg proračuna predmetne europske političke stranke ili zaklade. Sankcije će određivati Tijelo za europske političke stranke i europske političke zaklade. K tome, ako se utvrdi povreda pravila o zaštiti podataka, u godini u kojoj je sankcija izrečena stranke i zaklade koje su počinile povredu ne bi se mogle prijaviti za financiranje iz općeg proračuna Europske unije.
– Uredbe koja ujedinjuje resurse i stručnost kad je riječ o tehnologiji u području cyber sigurnosti. Kako bi se držao korak sa stalnim novim cyber prijetnjama, Europska komisija predlaže osnivanje mreže centara za stručnost u području cyber sigurnosti kako bi se bolje namijenila i koordinirala sredstva dostupna za suradnju u području cyber sigurnosti, istraživanja i inovacije. Novi Europski centar za stručnost u području cyber sigurnosti upravljat će financijskim sredstvima iz proračuna EU-a namijenjenima za cyber sigurnost i olakšavati zajednička ulaganja Unije, država članica i sektora kako bi se ojačao sektor cyber sigurnosti u EU-u te osiguralo da su u Uniji sustavi zaštite najsuvremeniji.
Originalne dokumente Europske komisije možete pronaći na linkovima u nastavku:
Komentari