Kako se grad priprema za sve toplija ljeta?

Novi Pazar na vrelom asfaltu

Dok klimatske promjene donose sve izraženije toplotne talase, Novi Pazar se suočava s pitanjem koliko je njegov urbani prostor prilagođen visokim temperaturama. Nedostatak hladovine, širenje betonskih površina i nedovoljno zelenila nisu samo pitanja izgleda grada, već i zdravlja njegovih stanovnika.

Vrelo je ljeto. Temperatura prelazi 35 stepeni, a ja moram na teren. Ulice su užarene, asfalt isijava toplotu, a hladovinu je na pojedinim mjestima gotovo nemoguće pronaći. Bicikl ostavljam na otvorenom i, kada se nakon nekog vremena vratim, njegov volan je toliko vruć da ga ne mogu odmah uhvatiti.

Vozim ulicama kroz centar Novog Pazara, a pred očima su mi stare fotografije grada na kojima su današnje prometne ulice bile ušuškane u zelenilo visokih, bujnih stabala. Njihove široke krošnje pružale su hlad prolaznicima i činile gradski prostor prijatnijim za boravak. Danas na pojedinim mjestima rastu znatno mlađa i niža stabla, čije krošnje još nisu dovoljno razvijene da pruže takvu zaštitu. U drugim ulicama nema ni njih. Umjesto zelenila, pogled se zaustavlja na asfaltu, betonu i zgradama koje se nižu jedna uz drugu.

Nameće se jednostavno pitanje: kako ćemo se zaštititi od sve intenzivnijih ljetnjih vrućina ako istovremeno smanjujemo prostor koji nam pruža prirodnu zaštitu?

Grad između prirodnog potencijala i betona 

Novi Pazar, grad sa više od 100.000 stanovnika na administrativnoj teritoriji, okružen je brdima i nalazi se u blizini planine Rogozne i drugih prirodnih područja. Njegovo okruženje pruža brojne mogućnosti za razvoj zelenih i rekreativnih površina. Ipak, u samom urbanom jezgru prostor za boravak u prirodnoj hladovini znatno je ograničeniji.

Građanima su na raspolaganju gradski park, Rekreacioni centar i nekoliko manjih zelenih površina, ali se postavlja pitanje jesu li one dovoljne za grad ove veličine i koliko su ravnomjerno raspoređene. Posebno tokom ljetnjih dana, kada i obična šetnja, odlazak na posao ili čekanje na otvorenom mogu postati iscrpljujući.

Problemi životne sredine u Novom Pazaru nisu novi. Sječa stabala izazivala je nezadovoljstvo građana, zagađenje rijeka godinama je predmet javnih rasprava, a pitanje odlaganja otpada i dalje je neriješeno. Deponija Golo brdo duže od godinu dana je pod blokadom mještana, dok se trajno rješenje za odlaganje komunalnog otpada još traži.

Iako svaki od ovih problema ima različite uzroke, zajedno otvaraju pitanje odnosa prema prostoru u kojem živimo. Grad koji već ima poteškoće u upravljanju otpadom, zaštiti voda i očuvanju zelenila suočava se s još jednim izazovom – prilagođavanjem klimatskim promjenama.

Toplotni talasi nisu samo neprijatnost

Klimatske promjene nisu nešto što se događa isključivo na udaljenim kontinentima. Njihove posljedice osjećaju se i u svakodnevnom životu lokalnih zajednica. Porast globalne temperature doprinosi učestalijim, dužim i intenzivnijim toplotnim talasima, a posebno su pogođena urbana područja.

Beton i asfalt tokom dana upijaju sunčevu energiju, a zatim postepeno oslobađaju toplotu. Zbog toga gusto izgrađeni dijelovi grada mogu ostati zagrijani i tokom večeri. Ova pojava poznata je kao efekat urbanog toplotnog ostrva.

Kada se tome doda nedostatak drveća i drugih zelenih površina, građani ostaju bez jednog od najjednostavnijih oblika zaštite – prirodne hladovine.

Visoke temperature predstavljaju poseban rizik za starije osobe, djecu, trudnice i ljude koji boluju od hroničnih bolesti. Dugotrajno izlaganje vrućini može dovesti do dehidratacije, toplotne iscrpljenosti, pogoršanja postojećih oboljenja, ali i životno ugrožavajućeg toplotnog udara.

Zavod za javno zdravlje Novi Pazar objavio je 4. avgusta 2026. godine preporuke građanima za ponašanje tokom toplotnog talasa. Između ostalog, savjetovano je izbjegavanje direktnog izlaganja suncu od 10 do 17 časova, unošenje dovoljne količine vode i ograničavanje fizičkih aktivnosti u najtoplijem dijelu dana.

Posebne preporuke upućene su i poslodavcima, kojima je savjetovano da radnicima na otvorenom obezbijede češće pauze, vodu, hladovinu i drugačiju organizaciju radnog vremena.

Međutim, preporuke otvaraju i pitanje njihove primjene. Koliko su radnici na gradilištima, prodavci na pijacama, dostavljači i drugi zaposleni na otvorenom zaista zaštićeni? Imaju li mogućnost da prekinu posao tokom najtoplijeg dijela dana i koliko im radno okruženje omogućava odmor u hladu?

Za razliku od građana koji mogu odložiti izlazak iz kuće, mnogi zaposleni nemaju mogućnost da biraju vrijeme boravka na otvorenom. Zbog toga zaštita od vrućine ne može biti isključivo pitanje lične odgovornosti.

Šta smo izgubili uklanjanjem drveća?

Stare fotografije Novog Pazara svjedoče o vremenu kada su pojedini dijelovi gradskog jezgra imali razvijenije zelenilo. Visoka stabla bila su dio prepoznatljivog izgleda ulica, a njihove krošnje pružale su prirodnu zaštitu od sunca. Danas je dio tog zelenila nestao ili je zamijenjen mlađim sadnicama kojima će trebati godine da dostignu nekadašnju veličinu.

Sječa drveća ponekad je opravdana bolešću stabala, infrastrukturnim radovima ili bezbjednosnim razlozima. Tako su nadležni uklanjanje vrba uz Rašku 2024. godine obrazlagali zaštitom od poplava, dok je dio građana upozoravao na gubitak vrijednog zelenila. Ipak, opravdanost pojedinačne sječe ne umanjuje potrebu da se izgubljeno zelenilo, gdje god je moguće, nadoknadi odgovarajućom sadnjom.

Važno je razumjeti da nije svako posađeno drvo odmah jednako korisno. Mlada sadnica može biti ulaganje u budućnost, ali ona danas ne može pružiti hlad kakav daje višedecenijsko stablo s razvijenom krošnjom.

Zbog toga bi očuvanje postojećeg drveća moralo imati jednaku važnost kao sadnja novog. Potrebno je birati vrste prilagođene lokalnim uslovima, obezbijediti im prostor za razvoj i redovno ih održavati, ali i planirati zelenilo tamo gdje građanima najviše nedostaje.

Drveće, naime, nije samo ukras koji grad čini ljepšim. Ono je dio prirodne infrastrukture koja može učiniti svakodnevni život podnošljivijim i sigurnijim.

Seminar Zelena veza

Mladi imaju prijedloge, ali ko će ih sprovesti?

O potrebi za većom brigom o životnoj sredini i prilagođavanju klimatskim promjenama govorili su i mladi u Novom Pazaru. Na radionici posvećenoj ovoj temi, u kojoj su učestvovali učenici srednjih škola, među preporukama se našlo povećanje broja zelenih površina i sadnja drveća na mjestima gdje građanima najviše nedostaje prirodna hladovina.

Međutim, njihove preporuke nisu se odnosile samo na ozelenjavanje grada. Mladi su ukazali i na važnost podizanja svijesti građana o klimatskim promjenama, posebno o potrebi da se stanovništvo bolje pripremi za toplotne talase i njihove posljedice.

Prema njihovim prijedlozima, informisanje javnosti ne bi trebalo da bude ograničeno na povremena upozorenja tokom najtoplijih dana, već bi trebalo da uključuje kontinuirane edukativne aktivnosti, kroz škole, medije i javne kampanje.

Posebno su istakli potrebu za aktivnijim uključivanjem lokalnih institucija. Dok mediji mogu doprinijeti informisanju i otvaranju važnih pitanja, lokalna samouprava i nadležne ustanove imaju mogućnost da pojedinačne inicijative pretvore u konkretne projekte i dugoročne mjere.

Njihove preporuke podsjećaju da briga o životnoj sredini ne bi trebalo da se završava razgovorima i povremenim akcijama sadnje. Neophodni su jasni planovi, odgovornost za njihovo sprovođenje i kontinuitet koji neće zavisiti od pojedinačnih inicijativa.

Nusreta Brunčević, novinarka
Takt info Novi Pazar 

Ovaj blog post je nastao kao aktivnost u okviru projekta Zelena veza koji Centar modernih veština sprovodi u okviru EKO-SISTEM programa podrške, koji realizuju Mladi istraživači Srbije uz podršku Švedske.