Strani radnici nisu problem – eksploatacija jeste
Forum sindikata i političkih organizacija okupio je predstavnike sindikata, organizacija civilnog društva, političkih organizacija i migrantskih radnika
Ovoga puta na Forumu se tražila stolica više. U četvrtak, 12. juna, Centar modernih veština organizovao je još jedan Forum sindikata i političkih organizacija – Dijalogom do saradnje, posvećen položaju stranih radnika u Srbiji i uticaju njihovog položaja na ostvarivanje radnih prava svih zaposlenih.
Posebnu vrednost ovom susretu dalo je prisustvo predstavnika Sindikata migrantskih radnika Srbije u osnivanju, koji su sa učesnicima podelili svoja lična iskustva rada, eksploatacije i borbe za dostojanstven život i rad.
Srbija uvozi radnike, a izvozi radnu snagu
Forum je otvorio Miloš Đajić predstavljanjem podataka i trendova koji oblikuju tržište rada u Srbiji. Procene pokazuju da Srbija već danas oseća ozbiljan nedostatak radne snage, dok broj stranih radnika iz godine u godinu raste. U zemlju dolaze radnici iz Kine, Rusije, Turske, Bangladeša, Šri Lanke, Filipina, Pakistana, Uzbekistana, ali sve češće i iz afričkih zemalja.
Najveći broj njih zaposlen je u građevinarstvu, poljoprivredi, ugostiteljstvu i industriji. Iza mnogih dolazaka nalaze se posredničke i regrutne agencije koje radnicima često naplaćuju dolazak, obećavaju uslove koji se kasnije ne poštuju, oduzimaju dokumenta ili ih uvode u različite oblike dužničkog ropstva.
„Dok naši radnici odlaze, strani radnici dolaze. Ali pitanje nije odakle dolaze, već pod kojim uslovima rade“, bio je jedan od zaključaka uvodnog dela.
Kada trgovina ljudima postane poslovni model
Posebno snažno izlaganje imala je Tara Rukeci Milivojević iz Zrenjaninskog socijalnog foruma, koja godinama prati položaj stranih radnika i učestvuje u otkrivanju slučajeva radne eksploatacije i trgovine ljudima.
Govoreći o iskustvima iz Zrenjanina i slučajevima vezanim za fabriku Linglong, Tara je podsetila da na čitav sistem koji omogućava radnu eksploataciju. Prema njenim rečima, dokle god postoje agencije koje zarađuju na dovođenju radnika u loše uslove rada i života, a država ne reaguje dovoljno odlučno, krug eksploatacije će se nastavljati.
Učesnici su imali priliku da čuju i iskustva ljudi kojima je Tara pružila podršku i smeštaj kada su ostali bez prihoda, dokumentacije ili krova nad glavom. Njena poruka bila je jasna – ljudska prava ne prestaju na granici i ne smeju zavisiti od pasoša koji neko poseduje.
Žene migrantkinje između nevidljivosti i eksploatacije
Marija iz organizacije ASTRA govorila je o položaju žena migrantkinja koje rade u Srbiji, posebno Filipinki i Nepalki angažovanih u sektoru nege, zdravstvenim ustanovama i domaćinstvima.
Ona je ukazala na brojne slučajeve radne eksploatacije, seksualnog uznemiravanja, uskraćivanja prava i elemenata trgovine ljudima. Posebno zabrinjava činjenica da se ASTRA danas suočava sa tolikim brojem prijava stranih radnika da veliki deo kapaciteta organizacije odlazi upravo na pružanje pomoći migrantima kojima su uskraćena osnovna radna i ljudska prava.
Podsetila je i na slučaj indijskih radnika čiji sudski postupak traje već pet godina, bez konačnog epiloga.
Glas radnika koji su sve to preživeli
Najemotivniji deo Foruma bio je razgovor sa Abanubom Mamdouhom iz Egipta, jednim od inicijatora osnivanja Sindikata migrantskih radnika Srbije.
Njegova priča pokazuje kroz šta prolazi veliki broj stranih radnika. Platio je više hiljada evra posrednicima kako bi došao u Srbiju i radio u industriji. Umesto obećanih uslova, suočio se sa problemima oko smeštaja, hrane, zarade i radnog statusa. Nakon toga radio je kao dostavljač. Kada je zbog neispravnog vozila doživeo povredu, troškove lečenja snosio je sam jer nije imao zdravstveno osiguranje.
Priče stranih radnika imaju zajednički imenitelj – nesigurnost, neinformisanost i odsustvo zaštite.
Sindikat migrantskih radnika kao mogući odgovor
Jedan od najvažnijih rezultata dosadašnje borbe jeste pokretanje Sindikata migrantskih radnika Srbije. Njegovi osnivači traže da država ispita sve navode o radnoj eksploataciji, trgovini ljudima i kršenju radnih prava, kao i da zaštiti radnike koji javno govore o problemima sa kojima se suočavaju.
Učesnici Foruma ocenili su da organizovanje stranih radnika predstavlja važan korak ka unapređenju položaja svih zaposlenih u Srbiji. Jer kada su prava jedne grupe radnika ugrožena, posledice se neminovno prelivaju na čitavo tržište rada.
Nema sukoba domaćih i stranih radnika
Tokom diskusije posebno je naglašeno da je pogrešno i opasno sukobljavati domaće i strane radnike. Pravi problem nisu ljudi koji dolaze da rade, već modeli zapošljavanja koji omogućavaju eksploataciju i rušenje standarda rada.
Kao pozitivni primeri pomenuti su međudržavni sporazumi poput onih koje Srbija razvija sa Uzbekistanom, ali je zaključeno da su potrebni mnogo snažniji mehanizmi kontrole, inspekcijskog nadzora i zaštite radnika.
Razgovaralo se i o velikoj fluktuaciji radne snage, hiljadama radnika koji rade bez adekvatnih dozvola, kao i o činjenici da pojedine agencije iz Srbije danas kontrolišu tržišta radne snage i u drugim zemljama regiona.
Forum je još jednom pokazao da pitanja rada, dostojanstva i bezbednosti ne poznaju nacionalne granice. Ukoliko želimo uređeno tržište rada i poštovanje zakona, onda prava stranih radnika ne mogu biti sporedna tema. Naprotiv, ona su jedan od najvažnijih testova sposobnosti države da zaštiti svakog radnika koji živi i radi u Srbiji.
Do sledećeg susreta ostaje poruka koja je više puta ponovljena tokom Foruma: strani radnici nisu konkurencija domaćim radnicima. Njihova borba za dostojanstven rad ista je borba koju vode svi radnici u Srbiji.
Centar modernih veština, u saradnji s Međunarodnim centrom “Olof Palme”, redovno organizuje Forum za progresivne političke organizacije i sindikate – „Dijalogom do saradnje“.



Komentari